O Institutu

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu prva je sociologijska znanstvenoistraživačka ustanova osnovana u Hrvatskoj. Pod imenom Institut za društvena i sociološka istraživanja osnovao ga je Savjet Sveučilišta u Zagrebu 21. travnja 1964. godine, a na temelju prijedloga prof. dr. Adolfa Dragičevića, doc. dr. Mirka Martića, prof. dr. Milana Preloga, prof. dr. Rudija Supeka i prof. dr. Mladena Zvonarevića. Od 29. siječnja 1965. do 1993. godine djelovao je pod imenom Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (IDIS), a sadašnji naziv dobio je promjenom ranijega statusa sveučilišnoga u javni (državni) institut, i to Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Od svojih se početaka ova znanstvenoistraživačka ustanova bavi sociologijskim i srodnim istraživanjima, a karakterizira ih njegovanje interdisciplinarnosti i transdiciplinarnosti, te razvitak logistike za empirijska istraživanja. Zbog takve uloge i programske orijentacije, sukladno kojoj je IDIS bio središnje uporište i organizacijska forma iskustvenih sociologijskih i srodnih istraživanja nastavnika Zagrebačkog sveučilišta (u vrijeme osnutka i početka rada u Institut su bile udružene sve visokoškolske ustanove u Hrvatskoj), u njega su se vremenom integrirale dvije predmetno uže jedinice: godine 1968. pridružio mu se Biro za mediteranski regionalni projekt (bavio se istraživanjem visokog školstva), a 1972. Odjel za sociologiju sela Instituta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U proteklih 60 godina u Institutu se mijenjala (dijelom i zbog zahtjeva političkog sustava) unutarnja organizacija istraživačkoga rada. Isprva je on imao sedam odjela – Odjel za fundamentalna sociologijska istraživanja, Odjel za demografska istraživanja, Odjel za proučavanja naselja i urbanizam, Odjel za proučavanje upravljanja, Odjel za proučavanje visokog školstva, Odjel za ispitivanje javnoga mnijenja i Odjel za sociologiju slobodnog vremena. Njima se do 1972. pridružilo još pet odjela – Odjel za proučavanje ateizma i religije, Odjel za proučavanje socijalne patologije, Odjel za industrijsku sociologiju, Odjel za socijalnu antropologiju i Odjel za sociologiju sela. No krajem 1973. od tih su odjela formirana tri: Centar za društvena istraživanja (sa sedam odjela), Centar za izučavanje obrazovanja (bivši odjel) i Centar za sociologiju sela, grada i prostora (bivši odjeli za sociologiju sela te za proučavanje naselja i urbanizam). Od 1976. godine znanstvenoistraživački se rad odvijao po radnim grupama za određena srodna područja. U Institutu su tako djelovale radne grupe (projekti) za sociologiju religije, sociologiju znanosti i tehnologije, za sociologiju sela, grada i prostora, za istraživanja mladih te od 2001. godine Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO). Posebne logističke jedinice činile su i terensko-analitička služba, specijalna knjižnica, te bogata izdavačka djelatnost. Vremenom su radne grupe prerasle u zasebne znanstvenoistraživačke odsjeke unutar Instituta. Tako danas u Institutu djeluju četiri znanstvenoistraživačka odsjeka: Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO), Centar za istraživanje prostora i politike (CIPIP), Centar za istraživanje znanosti, rada i održivosti (CIZRO) i Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI). Zasebnu ustrojstvenu jedinicu i dalje čini IDIZ-ova knjižnica.

U dosadašnjem radu IDIS-a/IDIZ-a provodila su se istraživanja u više znanstvenih disciplina, u područjima socijalne strukture, obitelji, mladih, obrazovanja, kulture, slobodnog vremena, znanosti i tehnologije (znanost o znanosti), religije, sela, grada i urbanizma, socijalne patologije, demografije, upravljanja (znanost o upravi), javnoga mnijenja, globalnoga društvenog sustava, industrijske sociologije, obrane, političkog sustava, igara na sreću i zabavnih igara, razvoja, turizma (sociologija turizma), treće životne dobi, te bibliografskih istraživanja. U više tih područja IDIS je imao nezaobilaznu ulogu u razvitku znanstvenoistraživačkog rada u Hrvatskoj (on je bio njihovo tzv. „rodno mjesto”), a ta mu je uloga bila značajna i u bivšoj Jugoslaviji – posebice u sociologiji sela, istraživanju društvenog sistema, sociologiji religije te sociologiji znanosti i tehnologije.

Istraživači Instituta surađuju u dodiplomskoj nastavi i poslijediplomskim znanstvenim studijima. IDIS je bio osnivač i organizator triju postdiplomskih studija: prvoga postdiplomskog studija sociologije u Hrvatskoj (akademske 1967./1968. godine u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu), te višediciplinarnih postdiplomskih studija “Teorija ateizma i religije” (akademske 1967./1968. godine u suradnji s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu) i “Urbanizam i prostorno planiranje” (akademske 1969./1970. godine u suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu).

Značajna je i uloga Instituta u organizaciji znanstvenih skupova. Među najznačajnijima su međunarodni skupovi: Conference Internationale de Sociologie Religieuse (Opatija, 1971.), First International Conference on Participation and Self-Management (Dubrovnik, 1972.), International Round-table on Education (Trogir, 1987.), International Conference on “New Technologies in Public Administration” (Zagreb, 1987.), International Conference “Housing between State and Market” (Dubrovnik, 1988.), “Religion and Patterns of Social Transformation” (Zagreb, 2001), XXVIII ISSR/SISR Conference (Zagreb, 2005.). Od domaćih znanstvenih skupova izdvajaju se oni o obrazovanju (1968 -1972.) te godišnji sastanci ruralnih sociologa. Od 2012. godine Institut organizira međunarodnu bienalnu konferenciju Dani obrazovnih znanosti.

U Institutu se sustavno njeguje međuinstitutska i međunarodna znanstvena suradnja, tako da je IDIS gotovo 14 godina imao ulogu “focal pointa” za međunarodnu suradnju u društvenim znanostima.

Od osnutka pa do 1974. IDIS je bio znanstvenoistraživačka ustanova iz sociologije i srodnih disciplina u kojoj su svoj istraživački rad obavljali i nastavnici Sveučilišta u Zagrebu. Nakon te godine u Institutu je zamjetan proces intenzivnog formiranja vlastitoga istraživačkog rada.

Fond knjižnice IDIZ-a, (inače dostupan znanstvenoj i sveučilišnoj javnosti) čini više od 35.000 svezaka knjiga i brojnih časopisa, u čemu najcjelovitije dijelove čine naslovi iz sociologije sela i sociologije religije.

IDIZ je izdavač časopisa “Sociologija i prostor” (prije: Sociologija sela”; izlazi od 1963. godine i najstariji je hrvatski sociologijski časopis i jedan od rijetkih časopisa u svijetu iz ovoga područja) te nekoliko bibliotečnih nizova – Studije i izvještaji, Biblioteka Sociologije sela, Edicije IDIS-a, Čovjek i sistem te Biblioteka “Znanost i društvo” i “Posebna izdanja”. Institut je bio i suizdavač časopisa Hrvatskoga sociološkog društva “Revija za sociologiju”, te više knjiga svojih vanjskih suradnika.