Plenarna predavanja

  Program

Trokut stvaranja znanja za kontinuirano unaprjeđivanje obrazovanja: prelaženje granica i suradnja

Glavni cilj predavanja je uspostava okvira za promišljanje potencijalne budućnosti suradnje unutar “trokuta” stvaranja znanja koji omogućuje kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete i pravednosti obrazovanja. Trokut stvaranja znanja u obrazovanju uključuje obrazovne istraživače/znanstvenike, škole/edukatore (stručnjake u praksi) te donositelje obrazovnih politika. Predavanje će biti organizirano u tri dijela. U prvom ćemo dijelu analizirati prevladavajući način suradnje među navedenim trima dionicima da bismo identificirali ključne prepreke i izazove. Nadalje, raspravit ćemo negativne implikacije koje taj prevladavajući oblik suradnje ima za unaprjeđivanje obrazovanja. U drugom ćemo dijelu ukratko predstaviti projekt 3P (Prepoznaj, Promoviraj, Proširi – Identify, Promote, and Scale Up), prikazujući novi model suradnje među istraživačima iz područja obrazovnih znanosti, školama/edukatorima i donositeljima obrazovnih politika. Pregledom projekta 3P i njegovih rezultata istaknut ćemo njegove potencijalne koristi, kao i neke kritične izazove. U konačnici, u trećem ćemo dijelu predavanja naznačiti i raspraviti novi oblik suradnje, posebno se usmjeravajući na razvoj uloge istraživača u obrazovnim znanostima. Na taj ćemo način nastojati uspostaviti okvir za daljnje promišljanje prednosti i nedostataka toga novog oblika suradnje.

Kratki životopis

Aleksandar Baucal redovni je profesor razvojne psihologije i psihologije obrazovanja na Sveučilištu u Beogradu i gostujući profesor na Sveučilištu u Tartuu, Estonija. Od 2023. godine je i izabrani član organizacije International Academy of Education (IEA). Bio je aktivno uključen kao stručnjak i savjetnik za obrazovnu politiku u brojnim projektima usmjerenim na unaprjeđenje relevantnosti, kvalitete i pravednosti obrazovanja. Snažan je zagovornik prava na kvalitetno obrazovanje djece iz ranjivih skupina. Na njegov je rad, kako znanstveni, tako i socijalni, dubinski utjecao socio-kulturni teorijski pristup cjeloživotnom učenju i razvoju.

U svojim se istraživanjima prvenstveno bavi dvama glavnim područjima. Unutar prvoga područja ispituje kako bi pojedinci mogli (su)stvarati nova znanja, vještine, stavove, vrijednosti i identitete suradnjom s različitim drugim akterima, te kako suradnja i socio-kulturni kontekst neprekidno (su)stvaraju jedno drugo. U drugom je području svoga istraživanja usmjeren na poticanje produktivnih suradnji među praktičarima, donositeljima politika i istraživačima unutar obrazovnog sektora. Istražuje načine na koje takva suradnja unutar “trokuta stvaranja znanja” može značajno unaprijediti relevantnost, kvalitetu i pravednost obrazovanja. Baucal je u svojim istraživanjima prikazao različite učinkovite strategije integriranja kvantitativnih i kvalitativnih metoda na smislen i svrsishodan način.

A. Baucal također sudjeluje u radu nekoliko profesionalnih udruženja (ECER, EARLI, Društvo istraživača u obrazovanju u Srbiji, Jean Piaget Society i Društvo psihologa Srbije). Bio je predsjednik Društva psihologa Srbije, koordinator SIG 10 udruženja EARLI, te član Odbora direktora društva Jean Piaget Society. Objavio je 74 znanstvena članka, 22 monografije i istraživačka izvještaja, 24 poglavlja, te je imao više od 150 konferencijskih izlaganja. Bio je pozvani plenarni predavač na 8 međunarodnih i nacionalnih konferencija.

https://scholar.google.com/citations?hl=en&user=95RyBmMAAAAJ

Kurikulum, humanizam i predmet koji nedostaje

Sloboda koju država daje učiteljima mjera je vladina povjerenja.

U današnjoj Europi nepostojanost biračkih tijela i česti izazovi političkom legitimitetu intenziviraju anksioznost države. U nekim je zemljama to dovelo do standardiziranog kurikuluma s centraliziranim ovlastima nad školom i učiteljima. Jedan od glavnih modela tog pristupa ‘naredbe-i-kontrole’ (command-and-control) je Engleska, s državno sankcioniranim znanjem (nacionalnim kurikulumom) i službom kaznene školske inspekcije kao provoditeljem.

S druge strane, europski je humanizam nastao u snažnim režimima koji su zasnovani na povjerenju – a rezultirao je onime što se svodi na ikonoklastičko – radikalno – javno obrazovanje sačinjeno od poezije i slikarstva, otvoreno dostupno i pristupačno. Tako je, primjerice, firentinski javni kurikulum umjetničkog obrazovanja bio provokativan, individualistički, te je inzistirao na samoodređenju. Iz toga se razvio europski humanizam, koji nam danas daje standarde i kriterije moralnog razvoja društva.

U ovom ćemo interaktivnom multimedijskom predavanju istražiti ograničenja i mogućnosti povratka humanističkom kurikulumu. Zanimat će nas što ako dodamo samo jedan predmet, petkom, na kraju napornog tjedna. Taj bi se predmet zvao ‘Koji je smisao moja prethodna četiri dana?’.

Bi li vlade to usvojile?

Kratki životopis

Dr. Saville Kushner pridruženi je profesor na Sveučilištu Drew, SAD i profesor emeritus na Sveučilištu West of England, UK. Radio je na sveučilištima u UK i Novom Zelandu te je gostujući profesor na Sveučilištu Granada, Španjolska. Objavio je brojne radove o kurikulumu te obrazovnim istraživanjima i vrednovanju, uključujući i znatan broj knjiga i članaka. Osobno zagovara demokratsko vrednovanje, po čemu je i najpoznatiji. Između 2005. i 2007. godine Saville je bio regionalni savjetnik za UNICEF u Latinskoj Americi.

Program konferencije

  Okrugli stol

Raznolikost i uključivost: imperativi suvremenog obrazovanja

Složenost i raznolikost društva u kojem živimo, nastala kao posljedica globalizacijskih i migracijskih procesa, tehnološkog razvoja i i različitih društvenih procesa i promjena, uvjetuju današnja razmišljanja o potrebi veće uključivosti obrazovnog sustava i osiguravanja prilika za sve. Raznolikost i uključivost u obrazovanju više su od „buzzworda“ kojeg koriste politički korektni kreatori obrazovne politike i stručnjaci te postaju stvarni imperativ za budućnost. Izazovi prihvaćanja raznolikosti i poticanja uključivosti u obrazovanju su znatni pa zahtijevaju aktivni angažman, razumijevanje i djelovanje.

U okviru okruglog stola raspravljat će se o značaju raznolikosti i uključivosti u oblikovanju budućnosti obrazovanja i društva u cjelini.

OKVIRNE TEME:

• Sadašnje poimanje koncepata raznolikosti i uključivosti u obrazovanju
• Uloga raznolikosti i uključivosti u oblikovanju budućnosti obrazovanja i izgradnji pravednijeg i skladnijeg društva
• Pristupi i Izazovi u integriranju ideja raznolikosti i uključivosti u obrazovnu praksu i politiku
• Utjecaj raznolikosti i uključivosti na pravednost sustava
• Utjecaj raznolikosti i uključivosti na obrazovna iskustva, akademske ishode i poticanje kreativnosti i inovativnosti
• Uspješne priče iz raznolikog i inkluzivnog obrazovnog okružja

SUDIONICI OKRUGLOG STOLA

Marija Bartulović, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Margareta Gregurović, Institut za istraživanje migracija
Jasmina Ivšac Pavliša, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nina Pavlin Bernardić, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Saša Puzić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

MODERATORICA:

Iva Odak, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu