Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske – HREUURBRUR

• Akronim: HREUURBRUR
• Nositelj projekta: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
• Financijer projekta: IDIZ-ov istraživački program - Ministarstvo znanosti i obrazovanja putem fonda NextGenerationEU Europske komisije
• Trajanje projekta: 01.01.2024. - 31.12.2027.

Uključenjem u EU Hrvatska je postala potpisnica brojnih strateških dokumenata putem kojih može provoditi javne politike koje EU promovira kao europeizacijski proces. Prema podjeli iz 2021. RH je podijeljena na 4 NUTS2 regije: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku u kojima će se istraživati proces europeizacije. I u novom programskom razdoblju NPOO-a posebno se ulaže u urbani razvoj (primjerice ITU mehanizam za 2021.-2027.) te se planira istražiti koliko je europeizacijski proces primijenjen u hrvatskom urbanom prostoru, ali i kakve su posljedice u ruralnom prostoru vezano uz potres iz 2020. te ulazak u schengenski prostor na „tvrdim“ i „mekim“ graničnim područjima. Istražit će se kakva je kvaliteta života i provedba zelene tranzicije (poboljšanje javnih prostora i zelene infrastrukture) u hrvatskim regijama na izabranim naseljima. U Gradu Zagrebu i izabranim županijama pogođenima potresom planira se istražiti kakvo je stanje s obnovom na razini središta gradova i perifernih gradskih naselja koji su imali značajne štete. U tom je kontekstu važno pratiti koliko su uznapredovali negativni demografski procesi depopulacije i iseljavanja stanovništva koji utječu na kvalitetu života na svakodnevnoj razini (lokalnoj zajednici) i dovode do neravnomjernog regionalnog razvoja, ali i do zapuštenih i izoliranih prostora na mapi hrvatskih naselja.

Glavni cilj/evi projekta

Cilj je projekta podizanje kvalitete života u urbano-ruralnim prostorima Hrvatske, a prema načelima europeizacijskog procesa i politika EU-a koji promoviraju održivi razvoj (zelena tranzicija, povećanje javnih prostora i zelene infrastrukture te sudjelovanja/participacije građana u upravljanju životnom okolinom).

Dodatni je cilj istraživanje procesa urbane i post-potresne obnove na primjerima pogođenih gradova i županija (središta i rubna gradska naselja, kulturno-povijesne gradske cjeline) kako bi se ponudile strateški i nacionalno važne javne politike.

Dodatni je cilj istražiti politički i društveni okvir ulaska Hrvatske u schengenski prostor (stanje u pograničnim područjima i podjelu na „tvrde“ i „meke“ granice) i novo pozicioniranje Hrvatske u europskom susjedstvu.

Dodatni je cilj istražiti određena ruralna naselja koja su posebno ugrožena negativnim demografskim procesima i potresom te stoga postaju marginalizirana i izolirana.