Utjecaj pandemije COVID-19 na turizam: primjeri odabranih srednjodalmatinskih otoka Hvara i Brača

• Financijer: MZO; programski projekti
• Nositelj: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
• Trajanje projekta: od travnja 2022. godine do travnja 2024. godine

Pored mnogih turističkih strategija današnji se razvoj turizma jadranskih otoka sve više usmjerava prema održivom razvoju (Dodds, 2007.; Farsari i sur., 2007.; Wiles Howard, 2001.) i ekoturizmu, što se spominje i kao najvažniji cilj u Zakonu o otocima (NN 116/18, 73/20). Nužno je pritom uspostavljanje ravnoteže između svih dimenzija održivosti - ekološke, ekonomske, socijalne i kulturne (Throsby, 2008.; O'Toole, Wallis and Mitchell, 2006.) jer se smanjenjem važnosti bilo koje od njih često događa poremećaj i u ostalima, što u konačnici dovodi do neravnoteže održivosti prostora općenito, a time i otoka.
Pandemija virusa COVID-19 uvelike je utjecala na turizam, turistička mjesta i turističke djelatnike diljem svijeta, a prilagodba na 'novo normalno', od raznoraznih mjera do smanjenog i u nekim slučajevima posve reduciranog broja turista, također je utjecala na rad mnogih turističkih objekata. Prema istraživanjima iz 2020. na otoku je Hvaru (Zlatar Gamberožić, 2021.) pandemija utjecala na turističku sezonu već početkom sezone, u lipnju i srpnju 2020. godine, iako su kasniji dolasci i noćenja pokazali određeni pokušaj dovođenja turizma u ravnotežu i nadoknađivanje prethodnoga gubitka. U slučaju grada Hvara, zbog utjecaja pandemije smanjila se masovnost turizma i stihijski turizam prisutan prethodnih desetak godina. Sa smanjenjem broja turista, javlja se i veća svijest o tome kako je Hvaru zapravo potreban manji broj turista i drugačiji turizam. Hoteli poput Palace Elisabeth ostvaruju gotovo potpunu popunjenost vrlo brzo nakon otvaranja, što pokazuje i sklonost turista prema luksuznom/elitnom tipu turizma, koji će se moći promovirati i osmišljavati i nakon pandemije. Dolasci i noćenja turista u Hvaru 2020. godine nedvosmisleno su govorili o velikom padu turističkih dolazaka i noćenja, u usporedbi s 2019. i prethodnim godinama, koji se više odnosi na strane nego na domaće turiste. Promocija Hvara bila je usmjerena prije svega na domaće, a zatim i na europsko tržište (prvenstveno Njemačku, Sloveniju, Francusku, Poljsku i Češku), a otvaranjem zračnih koridora u srpnju promocija je usmjerena i na Veliku Britaniju, koja se i 2020. godine pokazala kao tradicionalno hvarsko turističko tržište. Promet 15. 11. 2020. iznosi ukupno 51 231 dolazaka, što je 24,26 % od 2019. godine, te 295 165 noćenja, što je tek 38,62 % od 2019. godine.
Planirano istraživanje nastavak je istraživanja teme razvoja turizma na otocima i oslanja se, između ostalog, na studije slučaja raznih mjesta na otocima Hvaru i Braču. Istraživanja turističkih odrednica na otoku Braču, točnije u tri mjesta na otoku: Povlja, Postira i Bol (Zlatar, 2010.; Tonković i Zlatar, 2013.; Zlatar Gamberožić i Tonković, 2015.; Zlatar Gamberožić i Svirčić Gotovac, 2021.) i u gradu Hvaru na otoku Hvaru (Zlatar Gamberožić, 2021.) provedena su s ciljem analize različitih tipova razvoja u tim naseljima, od masovnog turizma (Bol i Hvar) preko održivog turizma (Postira) do stagnacije (Povlja). Ta su istraživanja osnova za daljnje istraživanje tih otoka, pri čemu se planira daljnja komparacija manjih i većih naselja na spomenutim otocima longitudinalnim komparativnim analizama.
Specifičnost ovog istraživanja je analiza utjecaja pandemije COVID-19 na odabrana naselja na Hvaru i Braču, kao bitnog faktora na turizam prethodnih godina (2020. i 2021.).