Stavovi o nejednakosti i nepravdi u Hrvatskoj

• Nositelj projekta: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
• Financijer: MZO - programska sredstva
• Razdoblje provedbe projekta: 1.2.2022. – kontinuirano

Nejednakost je jedan od velikih izazova s kojima se suočavaju demokracije 21. stoljeća. U Europi je rastuća nejednakost povezana s padom podrške javnosti demokraciji i, često, sve većom privlačnošću prema nacionalističko-populističkim vođama. Zabrinutost zbog nejednakosti porasla je nakon financijske krize 2008. i nakon globalne pandemije COVID-19, koja je ogolila neke od dubokih podjela unutar i između europskih naroda. Iako su ekonomisti naglasili da nejednakosti proizlaze iz političkih izbora (v. Piketty 2014), ti će izbori biti određeni onim što građani misle o nejednakostima i percipiraju li nepravde. Iako su mnoga nedavna istraživanja otkrila kako su uvjerenja običnih ljudi o nejednakosti iznenađujuće netočna (npr. Norton i Ariely, 2011.; Engelhardt i Wagener, 2014.; Ativan, 2017.), ovo istraživanje ostavilo je uglavnom neistraženo kako i zašto (ili u kojim kontekstima) su društvene i ekonomske nejednakosti ljudima važne i kako se stavovi prema različitim vrstama nejednakosti mogu međusobno povezati i međusobno informirati. Tako, na primjer, iako je dobro poznato da je raspodjela rada u kućanstvu vrlo nejednaka među kulturama (Gupta & Stratton, 2008.; Hochschild & Machung, 2012.; Lennon & Rosenfield, 1994.; Nakamura & Akiyoshi, 2015.), ova nejednaka raspodjela često se smatra pravednom, čak i prema mišljenjima onih koji u kućanstvu više rade. Kako onda nastaju percepcije relativne pravednosti različitih raspodjela? Kako i zašto, drugim riječima, određeni oblici nejednakosti ljudima postaju važni, dok drugi nisu? Cilj ovog projekta je istražiti kako ljudi u Hrvatskoj promišljaju različite oblike nejednakosti s kojima se susreću u svakodnevnom životu. Istražit će se kako i zašto se formiraju uvjerenja i moralni sudovi o nejednakostima, kao i neki od načina na koje se nejednakosti opravdavaju ili kritiziraju. Umjesto da se usredotoči isključivo na nejednakosti u prihodima, projekt će istražiti različite vrste nejednakosti unutar različitih sfera ljudskih života, uključujući kućanstvo, radno mjesto i hrvatsko društvo u cjelini. Istražit će se razumijevanje ljudi o nejednakostima i unutar njihovih vlastitih konteksta aktivnosti i uobičajenih praktičnih briga (usp. Bottero 2019). Hrvatska je zanimljiv kontekst za proučavanje ovih tema, jer je jedna od europskih egalitarnijih zemalja u pogledu raspodjele bogatstva, kao i zemlja u kojoj se jednakost posebno cijeni (Dolanec 2014.; Burić i Štulhofer 2016).