Zdravstvena pismenost, religioznost i politička identifikacija kao prediktori vjerovanja u zavjere o cjepivu: testiranje modela deficita i kontekstualnog modela

Prof. dr. sc. Željko Pavić, Emma Kovačević i dr. sc. Adrijana Šuljok autori su znanstvenog rada „Health literacy, religiosity, and political identification as predictors of vaccination conspiracy beliefs: a test of the deficit and contextual models”. Rad je objavljen u časopisu „Humanities and Social Sciences Communications”, koji je indeksiran u Q1 u bazi WoSCC (2022) za društvene znanosti i u Q1 u bazi Scopus (2022) za društvene i humanističke znanosti.

Sažetak: Primarni fokus ovog rada je istražiti utjecaj znanstvene pismenosti, posebno zdravstvene pismenosti, na vjerovanja u zavjeru o cjepivima, unutar šireg fenomena oklijevanja pri cijepljenju. Autori su testirali model deficita (znanstvena pismenost oblikuje stavove o znanosti) i kontekstualni model (kontekstualne varijable imaju izravan utjecaj i utječu na povezanost između pismenosti i stavova o znanosti) u anketnom istraživanju (N = 729) u Hrvatskoj. Analitički pristup uključivao je modeliranje strukturnih jednadžbi s uvjerenjima u zavjere o cjepivima kao varijablom ishoda te zdravstvenom pismenošću, religioznošću i političkom identifikacijom kao prediktorima. Rezultati su pokazali da su niža zdravstvena pismenost i veća religioznost povezani s vjerovanjima u zavjeru o cijepljenju, što nije bio slučaj s političkom identifikacijom. Osim toga, potvrđen je moderirajući učinak religioznosti na odnos zdravstvene pismenosti i vjerovanja u zavjere o cjepivima. Nasuprot tome, moderirajući učinak političke identifikacije nije potvrđen, čime je djelomično potvrđena jača verzija kontekstualnog modela. Autori komparativno razmatraju rezultate evocirajući specifične sociopolitičke karakteristike hrvatskog društva kao i reakcije političkih i vjerskih organizacija na COVID-19 pandemiju.

Članak je dostupan na poveznici.