Model deficita i kontekstualni model oklijevanja pri cijepljenju: test medijacijskih putova

Željko Pavić, Emma Kovačević, Adrijana Šuljok, Juraj Jurlina, Maja Miškulin, Aida Mujkić i Ivan Miškulin autori su rada „The Deficit and Contextual Models of Vaccine Hesitancy: A Test of the Mediation Paths” objavljenog u časopisu SAGE Open, 13 (4).

Sažetak: Prevalencija oklijevanja pri cijepljenju naglašava činjenicu da opća javnost ne prihvaća jednako znanstvene preporuke. Ovaj rad ima za cilj istražiti odnos između znanstvene pismenosti, kontekstualnih čimbenika i oklijevanja pri cijepljenju uzimajući u obzir specifične mehanizme posredovanja. Autori su primijenili teorijski okvir izveden iz modela deficita i kontekstualnog modela javnog razumijevanja znanosti. Testirane su hipoteze o odnosu između znanstvene pismenosti, religioznosti, političke identifikacije i oklijevanja pri cijepljenju. Autori su također testirali nekoliko hipoteza temeljenih na pretpostavci da su percepcija znanstvene vjerodostojnosti i institucionalno povjerenje značajni posrednici gore navedenih odnosa. Korišteni su podaci iz online ankete na nacionalno reprezentativnom kvotnom uzorku hrvatskog stanovništva (prosječne dobi od 42,6 godina) (N = 1500), dok su podaci analizirani modeliranjem strukturnih jednadžbi. Rezultati su pokazali da percepcija znanstvene vjerodostojnosti igra značajnu ulogu kao mehanizam koji prevodi utjecaje pismenosti, religioznosti i političke identifikacije. Institucionalno povjerenje pokazalo se značajnim posrednikom, ali na način suprotan postavljenim hipotezama, što ukazuje na potrebu kontekstualizacije navedenih odnosa. Autori su također utvrdili da su mlađa dob, desna politička orijentacija, veća religioznost i niža znanstvena pismenost determinante oklijevanja u obje vrste cjepiva (COVID-19 i cjepiva općenito), što ukazuje da bi mogli biti povezani s duboko ukorijenjenim vrijednosnim dispozicijama. Sažetak jednostavnim jezikom: Rad se bavi problemom neodlučnosti pri cijepljenju i pokušava utvrditi karakteristike osoba sa skeptičnijim stavom prema cijepljenju. Rezultati online istraživanja provedenog među općom hrvatskom populacijom pokazali su da mlađe osobe, religioznije osobe i osobe desnog političkog opredjeljenja imaju negativniji stav prema cijepljenju te da se to ponajviše može objasniti manjim povjerenjem u znanost i znanstvenike.

Rad je dostupan na poveznici.