Lista obavijesti
Centristički i radikalno desni populisti u Srednjoj i Istočnoj Europi: različite vizije povijesti i EU-a
Objavljeno: 17.03.2022.
Dr. sc. Nikola Petrović, dr. sc. Višeslav Raos i Filip Fila, mag. soc. autori su izvornog znanstvenog rada Centrist and radical right populists in Central and Eastern Europe: divergent visions of history and the EU. Rad je objavljen u časopisu Journal of Contemporary European Studies, indeksiranom u bazi WoSCC u Q2 za prostorne studije i Q3 za međunarodne odnose i političke znanosti te u Scopus-u u Q1 za kulturalne studije i Q2 za političke znanosti i međunarodne odnose, te sociologiju (2020).
Članak uspoređuje politike povijesti i stavove o EU šest vladajućih populističkih stranaka iz Srednje i Istočne Europe (Fidesz, PiS, SDS, GERB, ANO i OĽaNO). Usporedbom biografija čelnika i longitudinalnom analizom stranačkih izbornih manifesta otkriva se preklapanje između dva tipa populizma i dva tipa mnemoničkih aktera u regiji. Radikalno desne populističke stranke (Fidesz, PiS i SDS) više su orijentirane na nacionalne povijesti, ratove sjećanja protiv bivših komunista i kritične događaje za gubitak ili stjecanje nacionalnog suvereniteta (mnemonički ratnici). Centrističke populističke stranke (GERB, ANO i OĽaNO) uglavnom zanemaruju takve narative i usredotočuju se na borbu protiv korupcije ili obećanja učinkovitijeg upravljanja državom (odbacitelji sjećanja). Radikalno desne populističke stranke također u većoj mjeri oponiraju briselskim elitama koristeći primjere iz svoje nacionalne povijesti. Čini se da naglasak na nacionalnim traumama, antikomunizam i vizija politike njihovih vođa (ovdje označena kao politika borbenih zadataka) određuje njihov euroskepticizam. Politika borbenih zadataka, tj. gledanje na politiku kao stalnu bitku protiv političkih neprijatelja, određuje euroskeptične narative Kaczyńskog, Orbána i Janše - bivših disidenata koji su prošli političku socijalizaciju dok su se suprotstavljali militariziranim komunističkim režimima.