Važnost vlasništva nad promjenama za njihovu održivost

U predavanju ću na primjeru reformiranja školstva u Sloveniji opisati važnost vlasništva nad reformskim promjenama za njihovu razmjernu trajnost. Pritom ću:

1. posebno istaknuti značaj odabira primjerenog trenutka za promjene i
2. ulogu uključenosti uže stručne javnosti (konceptualnog dijela stručnih potencijala određene nacije) i šire stručne javnosti (učiteljstva u širokom smislu te riječi) u procese pripreme promjena u području obrazovanja;
3. uglavnom ostaviti po strani važnost pokušaja postizanja visoke razine suglasnosti političkih stranaka za održivost promjena i, slijedom toga
4. važnost odgovarajućeg financiranja te
5. razmjerne političke stabilnosti za smisleno dovršavanje reforme obrazovnog sustava u određenom društvu.

Svoja razmišljanja namjeravam u prvom redu ilustrirati planiranjem i izvedbom dvaju velikih projekata školske reforme u samostalnoj Sloveniji: uvođenjem mature i kurikularnom reformom osnovne škole. Oba su projekta bila u bitnim elementima provedena devedesetih godina prošlog stoljeća i preživjela su uzastopne promjene političkih garnitura te zasad jednu od najvećih ekonomskih recesija i s njom povezano traženje orijentira u današnjim društvima.

Kratki životopis

Prof. dr. sc. Slavko Gaber (1958) izvanredni je profesor na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Područje njegovog profesionalnog djelovanja uključuje područje pravednosti i jednakosti u obrazovanju, komparativna obrazovna istraživanja, kao i upravljanje, rukovođenje i osiguravanje kvalitete u obrazovanju. 1992. stekao je doktorat iz sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Osim što je sudjelovao u nizu međunarodnih istraživačkih i stručnih projekata, djelovao je kao ekspert za obrazovne politike u više zemalja Jugoistočne Europe (Srbija, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina), a u nekoliko je mandata bio i ministar za školstvo, znanost i sport Republike Slovenije. Član je uredništva časopisa Theory and Research in Education i Šolsko polje, te glavni urednik časopisa CEPS-Journal. Sudjeluje također u radu Ekspertne skupine za razvoj strukovnog obrazovanja u Sloveniji. Objavljuje radove u brojnim međunarodnim časopisima i drugim znanstvenim publikacijama.

Razum i osjećaji: Postoji li emocionalna strana obrazovanja?

Nakon tri desetljeća dominacije kognitivnih pristupa, krajem prošlog tisućljeća javili su se ozbiljniji zahtjevi za uvođenje emocija u istraživanje procesa učenja i poučavanja, a što je dovelo do prepoznavanja zajedničke uloge koju "razum i osjećaji" imaju u obrazovanju.
Recentna su istraživanja pokazala kako u obrazovnom kontekstu i učenici i nastavnici doživljavaju brojne i intenzivne emocije (i ugodne i neugodne) koje značajno utječu na proces učenja i poučavanja, te da upravo emocije predstavljaju ključnu komponentu njihova psihološkog zdravlja, subjektivne dobrobiti i osobnog razvoja. Razumijevanje ukupnog emocionalnog doživljavanja u razrednom kontekstu čini se još važnijim s obzirom na sve teže i kompleksnije zahtjeve koje i pred nastavnike i pred učenike postavljaju brze društvene promjene. Upravo zato nužna su daljnja intenzivna istraživanja koja će nam pomoći u boljem razumijevanju emocionalnog doživljavanja svih sudionika obrazovnog procesa (učenika, nastavnika, roditelja, ravnatelja) jer ćemo samo uvažavanjem emocionalnih aspekata procesa učenja i poučavanja biti u mogućnosti odgovoriti na sve zahtjevnije izazove i očekivanja koja suvremeno obrazovanje postavlja pred svih nas.
S obzirom na sve izneseno, u ovom izlaganju pokušat će se dati pregled najnovijih istraživanja i teorija emocija u obrazovanju, s naglaskom na smjernice za daljnja istraživanja "emocionalne strane obrazovanja".

Kratki životopis

Izabela Sorić redovita je profesorica u trajnom zvanju na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru gdje na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima psihologije i pedagogije predaje kolegije iz područja edukacijske i kognitivne psihologije. Angažirana je i na nekoliko doktorskih studija na sveučilištima u Zadru, Zagrebu i Rijeci, te je aktivno uključena u programe stručnog usavršavanja nastavnika na svim obrazovnim razinama.
Vodila je i sudjelovala u više znanstveno-istraživačkih projekata na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Njezini su znanstveni interesi raznoliki, a posljednjih godina intenzivno se bavi istraživanjem procesa samoregulacije učenja i poučavanja, posebice emocionalnom i motivacijskom komponentom tog procesa. Višegodišnji znanstveno-istraživački rad rezultirao je autorstvom i koautorstvom u šezdesetak znanstvenih i stručnih radova, te s nekoliko poglavlja u knjigama i znanstvenom monografijom "Samoregulacija učenja: Možemo li naučiti učiti" (2015. god. nagrađenom od strane Hrvatskog psihološkog društva).
Članica je Hrvatskog psihološkog društva i European Association for Research on Learning and Instruction.

Program konferencije