NOVOSTI
15. travnja 2019.
Članovi COBRAS projektnog tima sudjelovali su na konferenciji "24. Dani Ramira i Zorana Bujasa" održanoj od 11. do 13. travnja 2019. godine u organizaciji Odsjeka za psihologiju i Hrvatskog psihološkog društva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U okviru simpozija „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim točkama hrvatskog obrazovanja – longitudinalna perspektiva“ održana su sljedeća izlaganja: „Prilagodba na prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu u hrvatskom obrazovnom sustavu: bioekološki pristup“ (Gordana Kuterovac Jagodić, Iris Marušić i Inja Erceg), „Dinamična priroda i promjene obrazovnih aspiracija učenika viših razreda osnovnih škola – longitudinalni nacrt miješanog modela“ (Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić), „Uloga majki i očeva u obrazovanju djece na kraju osnovnog obrazovanja: dječja i roditeljska perspektiva“ (Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić) i „Visokoškolske aspiracije učenika osnovnih škola: uloga društvenog statusa, ograničenih mogućnosti i školskog konteksta“ (Josip Šabić).
30. siječnja 2019.
Objavljeno je završno izvješće pod nazivom ''Obrazovanje kao cilj, želja, nada'' projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene" (COBRAS) kojeg provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i 28 zagrebačkih osnovnih škola. Projekt je financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
Molimo Vas da prije objave kontaktirate istraživački tim. Za sve kontakte: cobras@idi.hr.
23. siječnja 2019.
Poziv na završnu konferenciju projekta COBRAS
Pozivamo vas na završnu konferenciju projekta „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)“ pod nazivom „Obrazovanje kao cilj, želja i nada“.
Konferencija će se održati u utorak, 29. siječnja 2019., od 10:00h do 12:30h u Novinarskom domu, Perkovčeva ul. 2, Zagreb.
Konferencija je osmišljena kao mjesto razgovora odgojno-obrazovnih radnika, roditelja i istraživača o rezultatima istraživanja i njihovom značenju za obrazovanje i odrastanje u Republici Hrvatskoj.
U razdoblju od veljače 2016. do veljače 2019. godine Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo je uspostavni znanstveno-istraživački projekt, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), pod nazivom „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)“.
U istraživanju je u dvjema školskim godinama sudjelovalo 28 zagrebačkih osnovnih škola te više od 2700 učenika, roditelja i nastavnika. Istraživanje predstavlja prvi sustavni pokušaj longitudinalnog istraživanja ove teme u Republici Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
Program konferencije:
10:00 – 10:30 – „Obrazovanje kao cilj, želja i nada“
Prezentacija rezultata istraživačkog projekta- Boris Jokić (IDIZ – COBRAS – Istraživački tim)
10:30 – 11:30 – Okrugli stol - Što hrvatska škola čini i što sve može činiti za aspiracije djece i mladih?
Sudionici:
Ravnatelji, stručni suradnici, učitelji iz OŠ Augusta Harambašića, OŠ Frana Krste Frankopana, OŠ Izidora Kršnjavoga, OŠ Jure Kaštelana i OŠ Horvati
Članovi COBRAS istraživačkog tima
11:30 – 12:30 – Okrugli stol - Roditelji i obrazovne aspiracije u Republici Hrvatskoj – poticaj ili prepreka?
Sudionici:
Roditelji i učitelji iz OŠ Augusta Harambašića, OŠ Frana Krste Frankopana, OŠ Izidora Kršnjavoga, OŠ Jure Kaštelana i OŠ Horvati
Članovi COBRAS istraživačkog tima
12:30 – 13:00 - Domjenak
Molimo obaveznu potvrdu dolaska do ponedjeljka 28. siječnja 2019. u 10h. Ankici Trogrlić Matić na trogrlic@idi.hr.
Srdačan pozdrav,
Boris Jokić (u ime istraživačkog tima COBRAS)
Program konferencije
14. siječnja 2019.
Članovi COBRAS tima održali su u petak 11. siječnja 2019. dvije metodološke radionice za članove znanstvene zajednice. Boris Jokić i Josip Šabić održali su radionicu o višerazinskom modeliranju, a Zrinka Ristić Dedić radionicu o modeliranju latentnih krivulja rasta. Radionicama su prisustvovali znanstvenici s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Instituta za migracije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Najljepše zahvaljujemo Upravnoj školi Zagreb na ustupanju prostora i gostoprimstvu.
8. siječnja 2019.
Objavljeno je Izvješće za javnost o nalazima treće istraživačke dionice projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene" (COBRAS) kojeg provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i 28 zagrebačkih osnovnih škola. Projekt je financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
U trećoj kvantitativnoj istraživačkoj dionici sudjelovalo je:
- 1079 učenika petih razreda
- 1024 učenika osmih razreda.
U Izvješću su prikazani rezultati o:
- Akademskom samopoimanju - kako učenici vide svoje sposobnosti vezane uz učenje i izvršavanje školskih obveza?
- Samoefikasnosti u predmetu - koliko se učenici osjećaju kompetentni u pojedinom predmetu u osnovnoj školi?
- Zadovoljstvu aspektima života - u kojoj su mjeri učenici zadovoljni obiteljskim i prijateljskim odnosima, školskim uspjehom i općenito životom?
- Procjeni elemenata školskog okružja - u kojoj su mjeri učenici zadovoljni elementima školskog okruženja - razredom, učenicima škole, nastavnicima i školom u cjelini?
- Usporedbi gimnazijskog i strukovnog obrazovanja - kako učenici vide strukovno i gimnazijsko obrazovanje?
- Usporedbi osobe sa i bez fakulteta - kako učenici percipiraju osobe s i bez fakulteta?
Rezultati ukazuju da:
- Učenici obje generacije pokazuju visoku razinu uvjerenosti u svoje sposobnosti vezane uz učenje i izvršavanje školskih obveza. Prolaskom kroz osnovnoškolsko obrazovanje razina se uvjerenosti smanjuje.
- 35,4% učenika 5. razreda i tek 16,1% 8. razreda iskazuje da se tvrdnja Volim ići u školu odnosi na njih.
- Učenici obje generacije u svim predmetima iskazuju visoku razinu vlastite kompetentnosti, pri čemu su u obje generacije najviše procjene za predmet tjelesna i zdravstvena kultura.
- Učenici su obje generacije u prosjeku zadovoljni različitim aspektima života pri čemu su najzadovoljniji odnosima u obitelji. 79,2% učenika 5. razreda i 48,6% učenika 8. razreda je izrazito zadovoljno odnosima sa članovima obitelji. Učenici obje generacije najmanje su zadovoljni školskim uspjehom.
- 4,2% učenika 5. razreda i 8,5% učenika 8. razreda iskazuju opće nezadovoljstvo svojim životom. Izrazito je zadovoljno svojim životom 64,2% učenika 5. i 40,5% učenika 8. razreda.
- Učeničke procjene elemenata školskog okruženja ukazuju na pozitivne procjene i kreću se između dobrog i vrlo dobrog. Učenici 5. razreda najvišu prosječnu ocjenu daju nastavnicima škole što je izrazito pozitivan nalaz istraživanja. Učenici 8. razreda najvišu procjenu daju učenicima svojeg razreda.
- Učenici 8. razreda u najvećoj mjeri smatraju da gimnazijsko i strukovno obrazovanje u podjednakoj mjeri omogućuju stjecanje korisnih znanja i vještina, omogućuju život u inozemstvu te omogućuju kvalitetan život u budućnosti. I kod ovih tvrdnji prisutan je znatno veći broj odgovora u smjeru "vrijedi više" ili "znatno više" za gimnazijsko obrazovanje nego za strukovno obrazovanje.
- Učenici smatraju da za gimnazijsko obrazovanje u usporedbi sa strukovnim obrazovanjem više vrijedi da je cijenjeno u društvu, da omogućuje pronalazak dobrog posla, da omogućuje zauzimanje dobrog položaja u društvu te da omogućuje odabir različitih zanimanja. Posebno su uvjereni da gimnazijsko obrazovanje u većoj mjeri zahtijeva veliki trud učenika i dobro priprema za studiranje.
- Karakteristika omogućuje brzo zapošljavanje je jedinstvena po tome što najveći dio učenika smatra da više vrijedi za strukovno obrazovanje nego za gimnazijsko.
- Više od 60% učenika 8. razreda smatra da sljedeće karakteristike podjednako vrijede za osobe s i bez fakultetske diplome: ima mnogo prijatelja, ima sretnu obitelj, zabavlja se u životu, živi sretan i ispunjen život te zadovoljan/na je sa svojim životom.
- Na ishodima cijenjen/a je u društvu, ima posao koji voli, ima siguran i stabilan posao te dobro zarađuje dominiraju učenički odgovori u smjeru osoba s fakultetom.
- Životni ishodi ima puno slobodnog vremena i živi u siromaštvu, po mišljenju većine učenika, vrijede više za osobe bez fakulteta nego za osobe s fakultetom.
Molimo Vas da prije objave kontaktirate istraživački tim. Za sve kontakte: cobras@idi.hr.
11. prosinca 2018.
Treći sastanak Mreže obrazovnih aspiracija koja djeluje u okviru projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)" održan je 10. prosinca 2018. godine. Na sastanku je Boris Jokić predstavio rezultate treće kvantitativne dionice projekta. Uz članove projektnog tima, sastanku su prisustvovali predstavnici 5 zagrebačkih osnovnih škola uključenih u kvalitativni dio istraživanja i predstavnici 23 zagrebačke osnovne škole uključene u kvantitativni dio istraživanja.
Najljepše zahvaljujemo svim sudionicima na dolasku i suradnji, a Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga na gostoprimstvu.
13. studenog 2018.
Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić sudjelovali su 12. studenog 2018. na IV. konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" u organizaciji 24 sata. Održali su dva predavanja na temu obrazovnih aspiracija učenika. Boris Jokić održao je predavanje "Bit ću policajac, kirurginja, frizer – aspiracije djece i mladih i budućnost Hrvatske kako je oni vide", a Zrinka Ristić Dedić predavanje "Kad prođe norijada: čemu se nadaju hrvatski maturanti?". Izjavu Borisa Jokića možete pogledati na poveznici: https://bit.ly/2qL2vtU.
30. listopada 2018.
Članovi COBRAS projektnog tima sudjelovali su na konferenciji "4. Dani obrazovnih znanosti - Odgojno-obrazovni sustav: ograničavajuće i/ili poticajno okruženje" koja je održana 25. i 26. listopada 2018. godine u organizaciji Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
U okviru simpozija „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene“ održana su sljedeća izlaganja: „Promjene u obrazovnim aspiracijama učenika viših razreda osnovne škole u tranzicijskim periodima njihovog obrazovnog puta“ (Boris Jokić), „Izvori motivacije za učenje i percepcija tranzicije u srednju školu kod učenika i učenica osmih razreda osnovne škole“ (Gordana Kuterovac Jagodić i Inja Erceg), „Obrazovni prediktori percepcije osobne budućnosti osnovnoškolaca“ (Josip Šabić), „Konstrukcija roditeljske uloge u obrazovanju djece različite dobi“ (Zrinka Ristić Dedić) i „Između tokarskog obrta i Sorbonne – obrazovne aspiracije iz perspektive roditelja različitog socioekonomskog statusa“ (Iva Košutić).
2. listopada 2018.
Članice COBRAS projektnog tima sudjelovale su na konferenciji Europskog udruženja za istraživanje adolescencije „EARA 2018“. Konferencija je održana u Ghentu u Belgiji od 12. do 15. rujna 2018. u organizaciji Fakulteta psihologije i obrazovnih znanosti Sveučilišta u Ghentu. U okviru simpozija „Motivation and learning”, Gordana Kuterovac Jagodić predstavila je rad „Reasons for Learning and Perception of Transition to Secondary School among Croatian Adolescents” (Kuterovac Jagodić i Erceg). Inja Erceg predstavila je rad „School Related Stress among Adolescent Girls and Boys of Different School Achievement” (Erceg i Kuterovac Jagodić).
3. rujna 2018.
Članovi COBRAS projektnog tima sudjelovali su na međunarodnoj konferenciji "EARLI SIG 18 & 23" održanoj u Groningenu u Nizozemskoj od 29. do 31. kolovoza 2018. Na konferenciji su predstavljena dva rada nastala na temelju podataka iz kvantitativnog dijela istraživanja provedenog u okviru COBRAS projekta. Iva Košutić predstavila je rad "Inequalities and Educational Decisions: Role of Pupils’ Cultural Capital in Secondary School Choice" nastao u koautorstvu s Jelenom Matić i Borisom Jokićem. Josip Šabić je predstavio rad "Does perceived parents' and teacher's support affect students' self-efficacy?" nastao u koautorstvu s Jelenom Matić, Ivom Košutić i Zrinkom Ristić Dedić.
29. svibnja 2018.
Objavljeno je Analitičko izvješće "Superodlikaši" kojeg su pripremili Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić. Cilj je izvješća bio prikazati populacijske podatke o broju i strukturi učenika u Republici Hrvatskoj koji tijekom viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred) iz svih predmeta imaju zaključnu ocjenu odličan (5). U javnosti se često javljaju nedoumice o broju i strukturi ove skupine učenika te je javni interes prikazati njihov broj i strukturu. Prikazani su podaci poslužili kao osnova za osvrt na postojeći sustav upisa u srednjoškolsko obrazovanje, korištenje općeg uspjeha u odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj te rješenja koja su bila predviđena Cjelovitom kurikularnom reformom.
18. travnja 2018.
Izvješće za javnost o rezultatima drugog istraživačkog vala znanstvenog projekta 'Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)' kojeg provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i 28 zagrebačkih osnovnih škola. Projekt je financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
Sudionici istraživanja su:
- 1031 učenika osmih razreda
- 1058 učenika petog razreda.
Izvješće sadrži rezultate o sljedećim tematskim cjelinama:
- Predmeti koje učenici najviše uče
- Procjene predmeta iz učeničke perspektive
- Što učenici rade tijekom radnog dana i vikenda? – struktura aktivnosti.
Glavni rezultati ukazuju na sljedeće:
- Učenici 8. razreda najviše uče predmet Povijest, a nakon toga predmete Biologija, Matematika, Kemija i Geografija.
- Čak 41,9% učenika 5. razreda navodi da najviše uči predmet Povijest što je izrazito više od drugih predmeta.
- Učenici 8. razreda najzanimljivijim smatraju predmete Tjelesna i zdravstvena kultura i Biologija. Najmanje zanimljivim predmetom u prosjeku učenici smatraju Hrvatski jezik.
- Spolne usporedbe ukazuju da mladići daju više procjene zanimljivosti za sljedeće predmete: Tjelesna i zdravstvena kultura, Tehnička kultura, Fizika, Povijest i Geografija. Djevojke daju više procjene zanimljivosti za predmete: Biologija, Hrvatski jezik i Strani jezik.
- Kemija, koju čak 44,3% učenika 8. razreda smatra dosta ili izrazito teškom, je percipirana kao najteži predmet.
- Strani je jezik, kojeg čak 87,8% učenika smatra dosta ili izrazito korisnim, procijenjen uvjerljivo najkorisnijim predmetom od strane učenika 8. razreda. Po korisnosti slijedi predmet Matematika.
- Mladići korisnijim smatraju sljedeće predmete: Fizika, Tehnička kultura te Tjelesna i zdravstvena kultura. Djevojke korisnijim smatraju Hrvatski jezik i Biologiju.
- Učenici 5. razreda smatraju Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te Povijest najzanimljivijim predmetima.
- Najmanje zanimljivim predmetom u prosjeku učenici smatraju Hrvatski jezik.
- Povijest je najteži predmet učenicima 5. razreda, a po težini slijede Matematika i Hrvatski jezik.
- Matematika, strani jezik i Hrvatski jezik su procijenjeni kao najkorisniji predmeti od strane učenika 5. razreda.
- Učenici 8. razreda procjenjuje sve predmete manje zanimljivima i manje korisnima od učenika 5. razreda. Najmanja razlika u procjeni zanimljivosti i korisnosti je prisutna za predmet Strani jezik.
- Podaci o strukturi aktivnosti tijekom radnog dana i vikenda ukazuju na čestinu boravka s obitelji, uronjenost u digitalni svijet društvenih mreža i video igara učenika 8. i 5. razreda.
- Posebno je zabrinjavajući nalaz o udjelu učenika koji ne čitaju izvan školskih obaveza. Čak 42,6% učenika 8. razreda ne posvećuje niti minutu vremena toj aktivnosti u radnom danu.
Molimo Vas da prije objave kontaktirate istraživački tim. Za sve kontakte: cobras@idi.hr.
5. listopada 2017.
4. listopada 2017. godine održan je drugi sastanak Mreže obrazovnih aspiracija koja djeluje u okviru projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)".
Uz članove projektnog tima, sastanku su prisustvovali predstavnici 5 zagrebačkih osnovnih škola uključenih u kvalitativni dio istraživanja i predstavnici 23 zagrebačke osnovne škole uključene u kvantitativni dio istraživanja.
U prvom dijelu sastanka, članice projektnog tima Gordana Kuterovac Jagodić, Iris Marušić i Zrinka Ristić Dedić predstavile su rezultate prve kvantitativne i druge kvalitativne dionice istraživanja. U drugom dijelu sastanka, predstavnici škola raspravljali su o školskim iskustvima i praksama vezanim uz prilagodbu učenika na prvi razred, prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu te aspiracije učenika za nastavkom obrazovanja.
Najljepše zahvaljujemo svim sudionicima na dolasku i suradnji, a Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga na gostoprimstvu.
11. rujna 2017.
Izvješće za javnost o prvim rezultatima znanstvenog istraživačkog projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)" kojeg provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i 28 zagrebačkih osnovnih škola. Projekt je financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
Sudionici istraživanja su:
- 1050 učenika sedmog razreda
- 1062 učenika četvrtog razreda.
Rezultati ukazuju na:
- Izrazito visoke obrazovne aspiracije učenika i njihovih roditelja.
- Završetak srednje škole neupitna je populacijska aspiracija u Republici Hrvatskoj, a završetak visokoškolskog obrazovanja postalo je normativno očekivanje za gotovo sve učenike i njihove roditelje.
- Učenici iz obje generacije iskazuju visoku razinu optimizma u vezi ostvarivanja osobnih ishoda u budućnosti.
- U skladu s razvojem djece i mladih te slijedom većeg životnog iskustva, stariji učenici iskazuju niže (ali i dalje visoke) procjene uvjerenosti u pozitivne ishode.
- Učenici kao željena obilježja posla u najvećoj mjeri navode da je to posao koji vole, siguran i stabilan te dobro plaćen posao.
- Među najniže procijenjenim obilježjima su dinamičnost i izazovnost posla te vođenje drugih na poslu.
- Učenici četvrtih razreda uvjereni su u izrazito pozitivne osobne ishode u sljedećih 20 godina.
- Njihova procjena budućnosti Republike Hrvatske u istom razdoblju također je izrazito pozitivna te viša od procjene budućnosti za Europu i svijet.
- Učenici sedmog razreda također očekuju pozitivne osobne ishode u dvadesetogodišnjoj perspektivi. Njihova procjena budućnosti različitih društvenih okružja znatno se razlikuje.
- Oni najpozitivnije procjenjuju budućnost Europe te potom svijeta. Najkritičniji su prema budućnosti Republike Hrvatske.
- U analizi stavova ovisno o uspjehu učenika, pokazuje se da su prema budućnosti Hrvatske najkritičniji oni koji imaju najbolji školski uspjeh.
- Među petinom najuspješnijih više je onih koji smatraju da će kroz dvadeset godina budućnost naše zemlje biti negativna u odnosu na one koji smatraju da će biti pozitivna.
Glasovi djece i mladih ljudi, često zanemareni, izrazito su važni i trebali bi potaknuti sve koji djeluju u javnom prostoru na promjenu načina djelovanja i razgovora o perspektivama i mogućnostima mladih te budućnosti Hrvatske.
Molimo Vas da prije objave kontaktirate istraživački tim. Za sve kontakte: cobras@idi.hr.
6. rujna 2017.
Članovi COBRAS projektnog tima proteklog su tjedna sudjelovali na dvije međunarodne konferencije iz područja razvojne psihologije i obrazovnih istraživanja.
Iris Marušić sudjelovala je na 17th Biennial EARLI Conference for Research on Learning and Instruction koja je održana u Tampereu (Finska) od 28. kolovoza do 2. rujna gdje je predstavila rad "Socio-demografski i akademski prediktori obrazovnih aspiracija osnovnoškolskih učenika", priređen u koautorstvu s Josipom Šabićem.
Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić su od 29. kolovoza do 1. rujna sudjelovali na 18th European Conference on Developmental Psychology koja je održana u Utrechtu, Nizozemska. Na konferenciji su predstavljena dva rada nastala na temelju prve i druge kvalitativne dionice istraživanja provedenog u okviru COBRAS projekta – "A qualitative exploration of the parental role in shaping pupils’ educational aspirations" (Ristić Dedić i Jokić) te "A Qualitative Exploration of Pupils’ Educational Aspirations in the Context of Croatian Education" (Jokić i Ristić Dedić).
27. srpnja 2017.
Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić prošlog su tjedna sudjelovali na 39th Annual Conference of the International School Psychology Association koja je održana u Manchesteru, UK. Na konferenciji su predstavljena dva rada nastala na temelju podataka iz prve dionice kvalitativnog istraživanja provedenog u okviru COBRAS projekta – "Aiming high in diverging life contexts: the qualitative exploration of differences in pupils’ educational aspirations living in differing school neighbourhoods" (Ristić Dedić i Jokić) te "Congruence of parents’ and teachers’ views of pupils’ future prospects and aspirations: the qualitative study in the context of Croatian elementary education" (Jokić i Ristić Dedić).
24. travnja 2017.
Iva Košutić, članica COBRAS projektnog tima, sudjelovala je na VI. Nacionalnom sociološkom kongresu Hrvatskog sociološkog društva koji je održan 7. i 8. travnja 2017. Tema kongresa bila je struktura i dinamika društvenih nejednakosti, a Iva Košutić je predstavila rad "Društvo znanja ili nasljeđivanje znanja? Refleksija društvenih nejednakosti u obrazovnim aspiracijama učenika i njihovih roditelja", izrađen u koautorstvu s Borisom Jokićem. Na temelju podataka prikupljenih COBRAS projektom analizirala se usklađenost obrazovnih ambicija i aspiracija učenika i njihovih roditelja, odnosno specifičan obiteljski habitus i njegovo pozicioniranje unutar šireg školskog i društvenog konteksta.
10. travnja 2017.
Članovi COBRAS projektnog tima su u petak 07. travnja 2017. sudjelovali na međunarodnom znanstvenom psihologijskom skupu "23. Dani Ramira i Zorana Bujasa" koji je održan od 06. do 08. travnja u organizaciji Odsjeka za psihologiju i Hrvatskog psihološkog društva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U okviru simpozija "Obrazovne aspiracije u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice, promjene", projekt je predstavljen kroz pet prezentacija. Boris Jokić je predstavio teorijska polazišta te metodološke izazove i rješenja na projektu, Josip Šabić je izložio populacijsku perspektivu o obrazovnim aspiracijama osnovnoškolskih učenika, a prve empirijske rezultate dobivene provedbom intervjua s učenicima, roditeljima i nastavnicima prikazale su Zrinka Ristić-Dedić, Inja Erceg i Iris Marušić.
31. siječnja 2017.
Održan 1. sastanak Mreže obrazovnih aspiracija
Prvi sastanak Mreže obrazovnih aspiracija (MOA) u okviru projekta „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)“ održan je 30. siječnja 2017. godine u prostorijama knjižnice Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Uz članove projektnog tima, sastanku su prisustvovali predstavnici pet zagrebačkih osnovnih škola uključenih u kvalitativni dio istraživanja: ravnatelji/ce, stručni/e suradnici/ce te nastavnici/ce iz O.Š. Augusta Harambašića, O.Š. Frana Krste Frankopana, O.Š. Horvati, O.Š. Izidora Kršnjavoga i O.Š. Jure Kaštelana. Voditelj projekta dr.sc. Boris Jokić predstavio je dosadašnja postignuća na projektu, nakon čega je uslijedila rasprava i razmjena iskustava s projekta.
22. siječnja 2017.
Objavljen je izvještaj "Kakve su navike učenja, obrasci pisanja (prepisivanja) domaćih zadaća i percepcija meritokracije? - Populacijska perspektiva: Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka županija". U izvještaju su prikazani rezultati istraživačkog projekta „O učenju 2015./2016.“ kojeg su u razdoblju od studenog 2015. do veljače 2016. proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Županijska stručna vijeća stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Zagrebačke županije, Međimurske županije, Krapinsko-zagorske županije i Varaždinske županije.
Cijeli izvještaj dostupan je ovdje.
19. siječnja 2017.
Objavljen je izvještaj "Kakve su obrazovne aspiracije učenika i njihovih roditelja? - Populacijska perspektiva: Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka županija". U izvještaju su prikazani rezultati istraživačkog projekta "O učenju 2015./2016." kojeg su u razdoblju od studenog 2015. do veljače 2016. proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Županijska stručna vijeća stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije.
Priopćenje za medije povodom objave izvještaja nalazi se ovdje.
Cijeli izvještaj dostupan je ovdje.
24. listopada 2016.
Članovi COBRAS projektnog tima sudjelovali su na konferenciji "3. Dani obrazovnih znanosti - Obrazovne promjene: izazovi i očekivanja" koja je održana od 20. do 21. listopada 2016. godine u organizaciji Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Izlaganja članova projektnog tima ticala su se obrazovnih aspiracija učenika osmih razreda osnovnih škola. Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić održali su izlaganje "U budućnosti želim studirati: neke odrednice učeničkih obrazovnih aspiracija", a Iris Marušić i Josip Šabić izlaganje "Upisati gimnaziju ili strukovnu školu? Uloga socio-demografskih obilježja i akademskog samopoimanja u odabiru srednje škole".
Knjiga sažetaka i ostale informacije o konferenciji dostupne su na: http://www.idi.hr/doz2016/index.html.
3. listopada 2016.
U razdoblju od 26. do 30. rujna 2016. godine, članovi projektnog tima, Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić, Josip Šabić i Jelena Matić, sudjelovali su na metodološkoj radionici pod nazivom "Structural Equation Modelling with Mplus" koju je organizirao Centar za psihometriju Sveučilišta Cambridge, UK. Na radionici je, među ostalim, bila zastupljena tema višerazinskog modeliranja koje se namjerava koristiti pri obradi kvantitativnih podataka koji će biti prikupljeni u okviru projekta.
26. rujna 2016.
Članovi istraživačkog tima projekta, Jelena Matić i Josip Šabić, sudjelovali su na osnivačkom sastanku mreže "Youth poverty, education & employment research network", održanom od 21. do 23. rujna 2016. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Na trodnevnom događaju, uz prezentaciju projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene", održana su i zanimljiva izlaganja kolega/ica iz Velike Britanije, Austrije, Mađarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske te su razmotrene mogućnosti za buduću suradnju.
Za više informacija o sastanku te ideji i aktivnostima mreže molimo posjetite: http://p2ernetwork.org.
15. travnja 2016.
Prvo javno predstavljanje uspostavnog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)" održano je 8. travnja 2016. godine u prostorijama knjižnice Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Projekt je predstavio dr. sc. Boris Jokić (voditelj projekta), a članice projektnog tima dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i Jelena Matić zajedno su s voditeljem projekta odgovarale na brojna pitanja zainteresirane publike.
Prezentacija projekta dostupna je ovdje.